Broj ljudi koji se bore s problemom dijabetesa tipa II svake se godine povećava. Uzrok tome je uglavnom neadekvatna prehrana i niska tjelesna aktivnost. Kako se nositi s tim problemom? I koje bismo prehrambene preporuke trebali slijediti u slučaju dijabetesa tipa II. Odgovore na ova pitanja i najvažnije informacije o ovoj bolesti pronaći ćete u tekstu ispod.
Dijabetes – što je to i koji su njegovi simptomi?
Dijabetes je metabolički poremećaj kojeg karakterizira povišena razina glukoze u krvi (razina glukoze u krvi natašte većaod 126 mg / dl). Među uzrocima ovog poremećaja možemo izdvojiti nedovoljno lučenje inzulina beta stanicama gušterače ili insulinsku rezistencijuć (nedovoljno djelovanje inzulina). Najčešći simptomi dijabetesa su:
- Poliurija (česta potreba za mokrenjem, čak i noću);
- Povećana žeđ;
- Veći apetit;
- Kronični umor i osjećaj iscrpljenosti;
- Česti bolovi mišića;
- Zamagljen vid;
- Teško zacjeljivanje rana;
- Gubitak kilograma ili debljanje.
Za razliku od dijabetesa tipa I, ovdje se simptomi se postupno razvijaju. Kroz dugi nizmjeseci ili čak godina pacijenti ne shvaćaju da se bore s tim poremećajem, iako predstavlja ono ozbiljnu prijetnju ne samo njihovom zdravlju, već i životu. Zbog toga je toliko važno redovito vaditi krvne nalaze (barem jednom godišnje).
Dijabetes – ciljevi nutritivnog liječenja
Liječenje dijabetesa složen je proces, koji uključuje uvođenje zdravih prehrambenih navika i redovito vježbanje. Cilj ovih aktivnosti je da se pravilno nahrani pacijent (opskrbljujući njegovo tijelo odgovarajućim količinama i kakvoćom hranjivih sastojaka), smanjiti tjelesnu težinu pacijenta, smanjiti razinu glukoze i održavati ispravnu razinu lipida u krvi te spriječiti potencijalne dijabetičke komplikacije.
Dijabetes – nutritivne naredbe
Dijabetes tipa II zahtijeva uvođenje zdravih prehrambenih navika u svakodnevnicu. Među najvažnijima od njih možemo izdvojiti:
Prije svega: KONTROLA KALORIJA U DIJETI – energetsku vrijednost dnevnog jelovnika treba prilagoditi individualnim potrebama pojedinca. U tu svrhu vrijedi se posavjetovati s kvalificiranim dijetetičarom;
Drugo: IZBOR PROIZVODA S CJELOVITIM ZRNOM – u ovom slučaju posebnu pozornost treba obratiti na nisku vrijednost glikemijskog indeksa;
Treće: JEDENJE REDOVITIH OBROKA – važno je jesti barem 4 ili čak 6 uravnoteženih obroka svaki dan u redovitim intervalima;
Četvrto: VEĆA KOLIČINA POVRĆA – svaki dan vrijedi konzumirati najmanje 4 porcije svježeg (po mogućnosti sirovog) povrća koje u svom sastavu sadrže velike količine antioksidansa;
Peto: MANJE KOLIČINE UNOSA VOĆA – jedite najviše 1 porciju voća svaki dan, po mogućnosti ujutro;
Šesto: MLIJEČNI PROIZVODI – konzumirajte 2 porcije prirodnih mliječnih proizvoda dnevno (npr. prirodni jogurt);
Sedmo: OGRANIČENJE UNOSA MESA (s posebnim naglaskom na crveno meso) – tijekom tjedna trebali biste unijeti maksimalno 2 porcije mesa, ostalim danima bolje odabrati svježe ribe i mahunarke;
Osmo: KUHANJE NA PARI I PEČENJE – odaberite takve oblike obrade koji ne zahtijevaju upotrebu prekomjerne količine masti;
Deveto: SMANJENJE SLATKIŠA – izbjegavajte slatkiše u svakodnevnoj prehrani, također vrijedi eliminirati životinjske masnoće u svim oblicima;
Deseto: VODA ZA PIĆE – svakodnevno unosite najmanje 2 litre tekućine (po mogućnosti prirodne vode).
Dijabetes – što jesti a što izbjegavati?
Tablica u nastavku predstavlja točnu podjelu na preporučene proizvode, kao i proizvode koji se preporučuju u umjerenim količinama i proizvode koji su zabranjeni u prehrani ljudima koji se bore s dijabetesom.
GRUPA PROIZVODA | PREPORUČENE | PREPORUČENE U | ZAABRANJENE |
---|---|---|---|
Proizvodi od žitarica | Kruh od cjelovitih žitarica (s dodatkom mekinja i sjemenki), gruba zrna (npr. biserni ječam, heljda), tjestenina od cjelovitih žitarica, smeđa riža, zobene pahuljice | Fine žitarice, kruh od pumpernika | Pšenični kruh, pekarska peciva, pšenično brašno, prekuhana krupica i bijela riža, pahuljice |
Voće i povrće | Svježe povrće kao što su: rajčica, zeleni krastavac, zelena salata, rotkvica, brokula, prokulica, mahune, cvjetača, kupus (uključujući ukiseljen), šparoge, tikve, vlasac, peršin, borovnice, citrusi, jabuke, jagode , breskve, nektarine, višnje | Cikla, celer, mrkva, korijen peršina, zeleni grašak, grah, leća, krumpir (kratko kuhani), kruške, šljive | Prekuhano povrće poput mrkve, konzerviranog povrća, krumpira, pirea, banana, grožđa, suhog voća, konzerviranog voća, kandiranog voća |
Meso, riba, plodovi mora | Nemasno meso: piletine, puretine, teletine, zeca; Nemasne prerađevine poput pileće šunke; Svježa riba: iverak, bakalar, oslić, pastrve, mandar, pollock, štuka; Jaja (samo bjelanjci) | Meso kao što su: nemasna svinjska leđa, pečenica, pileći kobasica;Ribe kao što su: losos, haringa, skuša, jegulja (i riba u ulju, dimljena riba, riblje konzerve);Jaje sa žumanjkom (najviše 2 puta tjedno, uključujući jaja koja dodajete u jela) | Masno meso poput svinjetine, janjetine, guske, patke (uključujući sve iznutrice); Hladni naresci kao što su: salama, pašteta, hrenovka, slanina, masne kobasice; Pržena riba na maslacu, pohana riba, prženi škampi, kavijar, školjke, lignje |
Masnoće | Biljne masti poput maslinovog ulja i uljane repice | Biljne masti kao što su: suncokretovo ulje, sojino ulje, kukuruzno ulje, ulje sjemenki grožđa (možete ga jesti samo hladno!), meki margarin (smanjeni udio masti, bez palminog ulja u sastavu) | Maslac, svinjska mast, tvrdi margarin (dobiven iz palminog ulja), slanina |
Slatkiši | Džemovi bez šećera (po mogućnosti pripremljeni kod kuće), voćne kaše, domaći kompoti bez dodanog šećera, želei (bez dodanog šećera), tamna čokolada | Med, bijeli šećer, slatkiši koji sadrže masnoću, punjeni keksi, halva |
Zaključak
U nutritivnom liječenju dijabetesa tipa II izuzetno je važno u svakodnevni život uvesti pravila zdrave prehrane. Također je važna redovita tjelesna aktivnost, koja pridonosi smanjenju kilograma.
Bibliografija:
- Adamska E., Bonalska B., Górska M. i wsp. Żywienie chorych na cukrzycę. Poradnik dla członków zespołu opieki diabetologicznej. W: Adamska E., Górska M. (red.). Indeks i ładunek glikemiczny diety w leczeniu cukrzycy. Biblioteka Diabetologii na co Dzień, Warszawa 2010; 19–26;
- Biernat J, Mikołajczak J, Wyka J. Co warto wiedzieć o diecie w cukrzycy? Wrocław: Wydawnictwo MedPharm; 2008;
- Brand-Miller J., Thomas M., Swan V. i wsp. Physiological validation of the concept of glycemic load in lean young adults. J. Nutr. 2003; 133: 2728;
- Czupryniak L., Strzelczyk J. Otyłość i cukrzyca. Czy faktycznie lekarz jest bezradny? Lek. Rodz.
- 2003; 8 (3): 354, 356, 358, 360–362.
- Dzieniszewski J, Jarosz M. Choroby trzustki. Warszawa: Wydawnictwo Lekarskie PZWL; 2006;
- Fabian W, Koziarska-Rościszewska M, Szymczyk I. Cukrzyca. Warszawa: Wydawnictwo Lekarskie PZWL; 2008;
- Foster-Powell K., Holt S.H.A., Brand-Miller J. International table of glycemic index and glycemic load values. Am. J. Clin. Nutr. 2002; 76: 5–56;
- Hady-Razak H., Zbucki R.Ł., Łuba M.E. i wsp. Obesity as a social disease and the influence of environmental factors on BMI in own material. Adv. Clin. Exp. Med. 2010; 19 (3): 369–378;
- Heltzel P. Cukrzyca. Poznań: Rebis; 2004;
- Janeczko-Sosnowska E.: Cukrzyca typu 1 Wydawnictwo: Czelej; 2008;
- Junik R. Dieta w profilaktyce nadmiernego przyrostu masy ciała. Diab. Prak. 2011; 12 (B) 63;
- Kunachowicz H, Nadolna I, Przygoda B, Iwanow K. Tabele składu i wartości odżywczej żywności. Warszawa: Wydawnictwo Lekarskie PZWL; 2005;
- Krętowski A. Genomika otyłości — poszukiwanie molekularnych mechanizmów prowadzących do rozwoju cukrzycy typu 2. Diab. Prak. 2011; 12 (B): 2;
- Magee E. Co jeść przy cukrzycy? Warszawa: Klub dla Ciebie; 2006;
- Niezaj M., Szymańska-Garbacz E., Pawłowski M. i wsp. Świadomość własnej masy ciała u chorych na cukrzycę typu 2. Diab. Prak. 2011; 12 (B): 52;
- Otto-Buczkowska E. Cukrzyca typu 1. Wrocław: Wydawnictwo Cornetis; 2006;
- Pańkowska E., Szypowska A., Lipka M. Postęp w insulinoterapii i nowe spojrzenie na żywienie w cukrzycy. Prz. Lek. 2006; 63 (5): 284–286;
- Zalecenia kliniczne dotyczące postępowania u chorych na cukrzycę 2011. Diab. Prak. 2011; 12 (A): 8–9.