U slučaju nekih poremećaja u funkcioniranju tijela, potrebno je slijediti pravila određene prehrane. Ovakav način upravljanja ima u cilju ne samo poboljšati dobrobit pacijenta, već i zaustaviti razvoj bolesti. U slučaju brojnih poremećaja u probavnom sustavu, kao i nakon nekih kirurških zahvata, potrebno je držati lako probavljivu dijetu. Kakva je to dijeta i kome je namijenjena? Odgovore na ova pitanja pronaći ćete u nastavku članka.
Lako probavljiva prehrana – najvažnija pravila i preporuke
Zadatak lako probavljive prehrane je rasteretiti (barem dio) probavni sustavi tako osigurati bolju prehranu i samopouzdanje pacijenta. Njezine osnovne funkcije također uključuju olakšavanje probave i apsorpcije hranjivih sastojaka. Prilikom ove dijete, izuzetno je važno odabrati prave proizvode i tehnike kuhanja.
Među najvažnijim preporukama lako probavljive prehrane možemo izdvojiti:
Prije svega: Jedite 4 do 5 obroka dnevno u određeno vrijeme (s pauzom od 2-3 sata između obroka);
Druga stvar: Jedenje hrane koja ima umjerenu temperaturu. Prevruća ili prehladna jela mogu iritirati probavni sustav;
Treće: Jedite u opuštenoj atmosferi bez žurbe;
Četvrto: Iz svoje svakodnevne prehrane isključite proizvode koji dugo ostaju u želucu, kao i one koji su odgovorni za pojačano lučenje želučanog soka, hranu bogatu vlaknima i koja izaziva nadutost. Također je važno eliminirati masnu i prženu hranu, suhe sjemenke mahunarki, pikantne začine i alkohol;
Peto: Zadnji obrok jedite najmanje 2 sata prije planiranog spavanja.
Koje kulinarske tehnike treba koristiti pridržavajući se preporuka lako probavljive prehrane?
- Pokušavajte ukloniti kožu i koštice sa svježeg povrća i voća (npr. rajčice);
- Pažljivo odložite vlaknaste i tvrde dijelove nekih biljaka (npr. zelena mahuna);
- Produžite vrijeme kuhanja hrane, posebno povrća i voća;
- Svo povrće i voće sameljite ili nasjeckajte na sitne komade, zahvaljujući čemu će ih vaš probavni sustav lakše probaviti.
Kome je namijenjena lako probavljiva prehrana?
Lako probavljiva prehrana preporučuje se svim pacijentima s dijagnosticiranom slabošću organa ili cijelog organizma, koji zahtjeva minimalan napor. Ova vrsta dijetalne terapije koristi se posebno u slučajevima: upale na području želučane sluznice, infekcije s visokom temperaturom, u slučaju čira na želucu ili dvanaesniku, u toku upale pluća, tijekom proljeva, kod starijih osoba, kao i tijekom oporavka nakon operacije.
Koji se proizvodi mogu jesti, a koje treba izbjegavati tijekom lako probavljive prehrane?
Tablica u nastavku prikazuje podjelu proizvoda koji su preporučeni, dopušteni u umjerenim količinama i zabranjeni kod lako probavljive prehrane.
| PROIZVODI | DOPUŠTENI | DOPUŠTENI U UMJERENIM KOLIČINAMA | ZABRANJENI |
|---|---|---|---|
| Pecivo | Pšenični kruh, domaće pecivo, keksi, kiflice | Graham kruh (pšenica), dizana tijesta, integralni pšenični kruh, pšenični čips | Integralni kruh, raženi kruh (svježi), raženi hrskavi kruh |
| Povrće | Temeljito oprano i svježe: tikvica, buća, mrkva, patison, celer, peršin, rajčica (oguljena), pire i sokovi od povrća | Brokula, cvjetača, špinat, zeleni grašak, sitno nasjeckana salata | Kupusi i glavato povrće, češnjak, luk, repa, podzemna koraba, suhe sjemenke mahunarki |
| Voće | Svježe i zrelo: bobičasto voće, grožđe (bez koštica), agrumi, zrele banane, pire i voćni sokovi (rađeni kod kuće) | Namočene suhe šljive, kivi, dinja | Nezrelo voće, trešnje, datulje, kruške, kandirano ili konzervirano voće |
| Meso i ribe | Nemasna teletina, zec, junetina, piletina, puretina, bakalar, smuđ, grgeč, štuka, aljaška kolja | Govedina, skuša, haringa, deverika | Guska, patka, ovčetina, losos, šaran, jegulja |
| Masti | Biljna ulja (sirova) | Margarin, vrhnje | Svinjska mast, tvrdi margarin, loj, slanina |
| Pića | Mlijeko s niskim udjelom masti, kava od zrna, slabi čaj, razrijeđeni sokovi od voća i povrća s vodom 50/50, prokuhana voda | Slaba kava, jogurt, punomasno mlijeko | Alkohol, tekuća čokolada, jaka kava, gazirana voda, zaslađena pića, energetska pića, kakao (jaki). |
| Slatkiši | Domaći žele i puding, žele od voća, pečene jabuke, domaći kompoti (razrijeđeni vodom), voćne kaše | Domaći kolači s malom količinom masti i jaja | Masni kolači koji sadrže kreme na bazi maslaca i vrhnja, pločice s orašastim plodovima, slatkiše koji sadrže velike količine kakaa, sladoled, halva |
Kako izgleda primjer jelovnika lako probavljive prehrane?
1. doručak: Sendviči od pšeničnog kruha (2 komada) s dodatkom domaće paste od blendirane kuhane piletine i povrća (uključujući mrkvu, celer i peršin). Uz to, list zelene salate i 2 kriške oguljene rajčice;
II doručak: Posni svježi sir s dodatkom pirea od bundeve, cimeta i žličice meda;
Ručak: Pečeni bakalar sa pire krumpirom i svježim koprom;
Međuobrok: Domaći puding od vanilije s dodatkom moussea od borovnica i jagoda;
Večera: Krem juha od bundeve s malom količinom prirodnog jogurta.
Zaključak
Lako probavljiva prehrana bitna je za regeneraciju probavnog sustava. Stoga, ako dobijete preporuku da se pridržavate takve prehrane nakon bolesti ili tijekom liječenja, morate se držati njezinih pravila. Da biste prilagodili svojim potrebama uravnoteženi jelovnik koji sadrži skup esencijalnih hranjivih sastojaka, vrijedi se obratiti kvalificiranom nutricionistu.
Bibliografija:
- Beyer P.L., Caviar E.M., McCallum R.W.: Fructose intake at current levels in the United States may cause gastrointestinal distress in normal adults. J Am Diet Assoc 2005, 105(10), 1559-66. Źródło: Fragment artykułu: Myszkowska-Ryciak J., Gajewska D.: Leczenie żywieniowe w wybranych chorobach czynnościowych przewodu pokarmowego u dzieci i dorosłych. Gastroenterologia Praktyczna 2011, 6(13), 42-43;
- Czerwionka-Szaflarska M., Adamska I.: Ostra biegunka u dzieci – najnowsze wytyczne. Forum Medycyny Rodzinnej 2009, 3(6), 431-38;
- Jarosz M., Bułhak-Jachymczyk B.: Normy żywienia człowieka. Podstawy prewencji otyłości i chorób niezakaźnych. Wydawnictwo Lekarskie PZWL, Warszawa 2008;
- Ryżko J., Socha J. (red): Zaburzenia czynnościowe układu pokarmowego u dzieci i młodzieży. Wydawnictwo Lekarskie PZWL, Warszawa 2004;
- Szajewska H., Mrukowicz J., Albrecht P.: Ostra biegunka – diagnostyka i leczenie. Standardy Medyczne 2000, 2(6), 6-14;
- Szczygłowa H.: System dietetyczny dla zakładów służby zdrowia. Wydawnictwo IŻŻ, Warszawa 1992.